1
Briga o dišnom sustavu

Saznajte činjenice


Uobičajeni mitovi o astmi

    Teofilo Lee Chiong

    Teofilo Lee-Chiong MD će Vas upoznati sa činjenicama


    Glavni medicinski savjetnik, Philips Home Healthcare Solutions*


    Odricanje odgovornosti: Informacije na ovom web-mjestu služe samo u informacijske svrhe i ne smiju se upotrebljavati umjesto savjeta liječnika.

    Koliko je opasna astma?   

    Mit:

    Moja astma nije stvarna. Sve je to u mojoj glavi.

    Činjenica:

    Astma nije bolest povezana s emocijama. Radi se o vrlo stvarnom poremećaju povezanom s upalom ili oticanjem dišnih putova. Emocije i strest mogu djelovati kao okidači astme i uzrokovati pogoršanje postojeće astme ili napade1, 2.

    Mit:

    Moje dijete ima astmu i ne bi se trebalo baviti sportskim aktivnostima.

    Činjenica:

    Osim što se u sportskim aktivnostima uživa, one su važan dio zdravog stila života. Mnogi sportaši uspijevaju kontrolirati astmu i to im omogućuje ostvarivanje sportskih uspjeha 1,2,3.

    Mit:

    Moje dijete nikada neće imati normalan život zato što ima astmu.

    Činjenica:

    Iako nema lijeka za astmu, ona se može kontrolirati. Svako dijete s astmom može imati aktivan i normalan život1. Djeca s dobro kontroliranom astmom mogu sudjelovati u većini aktivnosti bez ograničenja. Aktivnost djetetu pomaže da održava zdravu tjelesnu težinu, što je važno.

    Kako se astma dijagnosticira?   

    Mit:

    Budući da kašljem samo noću, to ne može biti astma 

    Činjenica:

    Piskanje, gubitak daha i kašljanje noću uobičajeni su za astmu1. Nemojte ignorirati te simptome. Posjetite zdravstvenog djelatnika koji može obaviti pretrage i potvrditi dijagnozu astme.

    Mit:

    Ne moram uzimati lijekove za astmu ako nema piskanja, kašljanja ili stezanja u prsima.

    Činjenica:

    Kod astme upala i oticanje dišnih putova mogu postojati čak i kad nemate nikakvih simptoma. Kako biste simptome držali pod kontrolom, upala dišnih putova treba se smanjiti redovitim uzimanjem lijekova za kontroliranje3. Osim toga, izbjegavanje aktivatora astme važno je u njezinom kontroliranju.

    Mit:

    Sve osobe s astmom imaju iste znakove i simptome.

    Činjenica:

    Znakovi i simptomi astme mogu se razlikovati od osobe do osobe1. Kod nekih ljudi može biti prisutno piskanje, a kod drugih samo kašljanje. Simptomi se mogu i pogoršati tijekom napada. Kad znate kako astma djeluje na određenu osobu, to vam omogućuje bolje kontroliranje poremećaja i brzo tretiranje napadaja.

    Jesu li lijekovi za astmu opasni?   

    Mit:

    Steroidi koji se upotrebljavaju za terapiju astme su opasni. 

    Činjenica:

    Prema smjernicama Nacionalnog instituta za zdravlje (National Institute of Health – NIH) za terapiju se preporučuju inhalacijski kortikosteroidi (ICS) ili steroidi kako bi se kontrolirala upala i oticanje dišnih putova kod osoba s trajnom astmom. Ti steroidi NISU anabolički steroidi koji se upotrebljavaju za izgradnju mišića1, 5, 6. Steroidi se inhaliraju izravno u dišne putove i vrlo malo lijeka se apsorbira u ostatku tijela11. Može se upotrebljavati inhalacijski nastavak s odmjerno-doznim inhalatorom (MDI) ili pumpica kako bi se smanjila mogućnost raspršivanja lijeka u ustima5. Steroidi su učinkoviti i sigurni kad se upotrebljavaju u preporučenim dozama za kontroliranje astme.

    Mit:

    Ako se lijekovi za astmu uzimaju svakodnevno, može se razviti ovisnost.

    Činjenica:

    Redovitom uporabom lijekova za astmu ne stvara se ovisnost. Budući da je astma dugotrajno stanje, važno je pratiti plan terapije koji je zdravstveni djelatnik propisao za kontroliranje astme3.

    Mit:

    Mogu prestati s uzimanjem lijeka za astmu ako nemam nikakve simptome astme.

    Činjenica:

    Prestanak uzimanja lijekova može dovesti do pogoršanja simptoma ili napadaja astme pa prije toga obavezno razgovarajte sa zdravstvenim djelatnikom3, 6.

    Mit:

    Inhalacijski steroidi koji se upotrebljavaju za terapiju astme mogu usporiti djetetov razvoj.

    Činjenica:

    Ako se pravilno upotrebljavaju, inhalacijski steroidi ne utječu na djetetov razvoj1. Važno je znati da loše kontrolirana astma može usporiti djetetov razvoj1, 5. Važno je surađivati s djetetovim zdravstvenim djelatnikom i osmisliti akcijski plan za astmu koji najbolje odgovara terapiji astme.

    Mit:

    Ako moje dijete svakodnevno uzima lijek za astmu tijekom dužeg vremena, on neće dobro djelovati kod napadaja astme.

    Činjenica:

    Postoje dvije vrste lijekova koji se propisuju za astmu. Lijek za kontroliranje uzima se svakodnevno kako bi se kontroliralo oticanje dišnih putova3. Lijek za ublažavanje simptoma uzima se za simptome koji se javljaju tijekom napada astme3. Pobrinite se da znate koje lijekove dijete treba uzimati svakodnevno, a koje za ublažavanje simptoma.

    Mit:

    Lijekovi za astmu opasni su za trudnice.

    Činjenica:

    Od ključne je važnosti držati astmu pod kontrolom tijekom trudnoće4, 5. Posjetite zdravstvenog djelatnika kako biste saznali koje je lijekove sigurno uzimati u trudnoći. Astma koja se dobro ne kontrolira može naškoditi Vama i bebi.

    Razumijevanje praćenja vršnog protoka   

    Mit:

    Mjerač vršnog protoka teško je upotrebljavati, a očitanja nisu precizna.

    Činjenica:

    Mjerač vršnog protoka mjeri koliko se dobro zrak kreće iz pluća, a trebao bi se upotrebljavati kod umjerene do ozbiljne astme kako bi se pratile promjene u dišnim putovima. Napad astme rezultirat će očitanjima niskog vršnog protoka. Ranim otkrivanjem niskih očitanja možda ćete moći prilagoditi dozu lijekova i izbjeći hitni slučaj povezan s astmom7. Pitajte zdravstvenog djelatnika je li uporaba mjerača vršnog protoka za vas.

    Mit:

    Mogu postaviti vlastito "osobno najbolje" očitanje vršnog protoka

    Činjenica:

    Vaš zdravstveni djelatnik preporučit će "osobno najbolje" očitanje vršnog protoka u sklopu akcijskog plana za astmu7.

    Mit:

    Ne moram očitavati vršni protok svaki dan.

    Činjenica:

    Pokušajte mjeriti vršni protok dva puta dnevno, svaki dan, ako se astma loše kontrolira8. Tako ćete znati je li terapija astme učinkovita i poboljšava li se8. Pokušajte se držati dobre rutine. Ako mjerač vršnog protoka smjestite pokraj četkice za zube, to bi vam moglo pomoći da ga upotrijebite svaki put kad perete zube, ujutro čim ustanete i navečer prije spavanja.

    Razumijevanje inhalacijskih nastavaka i komora

    Mit:

    Kad upotrebljavam inhalator za astmu, volim okusiti i osjetiti lijek u ustima i grlu, tako da znam da ga dobivam.

    Činjenica:

    Kako bi lijek za astmu bio učinkovit, mora se dopremiti do dišnih putova, a ne zadržati u ustima ili grlu9. Lijek koji okusite ili osjetite ne dospijeva do pluća. Može i uzrokovati nuspojave, kao što su bolno grlo, promuklost ili infekcija. Ako inhalator upotrebljavate pravilno, vrlo mala količina lijeka završit će u ustima9. Razmotrite svoju tehniku uporabe inhalatora sa zdravstvenim djelatnikom.

    Mit:

    Inhalacijski nastavak isto je što i komora za zadržavanje s ventilom.

    Činjenica:

    Nije. Inhalacijski nastavci i komore za zadržavanje s ventilom obično se upotrebljavaju kako bi se olakšao prolazak lijekova kroz usta i grlo do pluća. Inhalacijski nastavak jednostavna je cijev koja se postavlja na kraj inhalatora. Komora za zadržavanje s ventilom ima nastavak koji zadržava lijek dok ne udahnete, antistatičke materijale koji sprječavaju lijepljenje lijeka za površinu inhalacijskog nastavka i ventile malog otpora koji omogućuju lako disanje kroz komoru9, 10.
    ODRICANJE OD ODGOVORNOSTI:
    Informacije na ovom web-mjestu služe samo u informacijske svrhe i ne smiju se upotrebljavati umjesto savjeta liječnika.

    FUSNOTE:
    [1] health.utah.gov. Asthma/pdfs/factsheets/myths_facts_asthma.pdf

    [2] everydayhealth.com. News/common-myths-about-asthma. Pristup: listopad 2017.  

    [3] chop.edu. News/asthma-myths-and-facts. Pristup: listopad 2017. 

    [4] breathefree.com. Asthma-treatment-and-control/asthma-in-special-situations. Pristup: listopad 2017. 

    [5] nhlbi.nih.gov. Health/health-topics/topics/asthma/treatment. Pristup: listopad 2017. 

    [6] asthma.org.uk. Advice/inhalers-medicines-treatments/common-concerns. Pristup: listopad 2017

    [7] lung.org. Lung-health-and-diseases/lung-disease-lookup/asthma/living-with-asthma/managingasthma/measuring-your-peak-flow-rate. Pristup: listopad 2017. 

    [8] asthma.org.uk.  Advice/manage-your-asthma/peak-flow. Pristup: listopad 2017. 

    [9] asthma.org.uk.  Advice/inhalers-medicines-treatments/inhalers-and-spacers/spacers. Pristup: listopad 2017.

    [10] lung.org. Lung-health-and-diseases/lung-disease-lookup/asthma/living-with-asthma/managingasthma/valved-holding-chambers. Pristup: siječanj 2016.